Skip to content
Početna stranica » Blog » Što nam pokazatelji aktivnosti govore o tome kako poduzeće koristi svoju imovinu?

Što nam pokazatelji aktivnosti govore o tome kako poduzeće koristi svoju imovinu?

  • Edukacija
Pokazatelji aktivnosti ili obrtaja

Obrt ili obrtaj je u hrvatskom jeziku toliko važan da ga koristimo kako bismo općenito označili djelatnost mikropoduzetnika, odnosno djelatnost izučenih majstora određenog zanata. To je jedan primjer koji pokazuje da svi intuitivno razumijemo koliko je obrtaj imovine važan dio poslovnog uspjeha. Što je on brži, to je veća vjerojatnost da će posao opstati. Obratno, ako poslovni pothvat ne uspijeva pretvoriti imovinu iz jednog oblika u drugi, kao što su zalihe u potraživanja ili potraživanja u novac, onda postoji značajan rizik da će doživjeti neuspjeh. Pokazatelji obrtaja ili pokazatelji aktivnosti zato imaju vrlo važno mjesto u analizi poslovanja poduzeća.

Kako su pokazatelji aktivnosti dobili ime?

Za razliku od drugih pokazatelja, pokazatelji aktivnosti ponajprije se bave različitim vrstama imovine poduzeća i dinamikom promjene njihovog pojavnog oblika. Katkad ih nazivamo i pokazateljima efikasnosti, odnosno pokazateljima obrtaja.

Kako to definira Investopedia, pokazatelji aktivnosti su “vrsta financijske metrike koji pokazuju koliko poduzeće učinkovito koristi imovinu u svojoj bilanci kako bi generiralo prihode i novac”. Dakle, što je poduzeće sposobno stvoriti više prihoda na temelju svakog eura imovine, to znači da je bolje koristi. Drugim riječima, što je aktivnije u iskorištavanju potencijala te imovine, to bolje za njegovo poslovanje i konkurentnost.

Na Bon.hr portalu prikazujemo niz pokazatelja aktivnosti koji pokrivaju cjelovito upravljanje imovinom, kako biste mogli dobiti jasnu sliku o tome koliko poduzeće kvalitetno upravlja svojim resursima. Oni neće biti korisni samo poduzetnicima, već i investitorima, bankarima, konkurentima, analitičarima i drugim zainteresiranim stranama.

Gdje se nalaze pokazatelji aktivnosti na Bon.hr portalu?

Unutar Bon.hr portala, odaberite željeno poduzeće, zatim “Pokazatelji”. U drugom stupcu, odnosno kartici odaberite “Aktivnost”. U njima će najprije biti istaknuti koeficijenti obrtaja imovine: ukupne, dugotrajne i kratkotrajne. Oni vam mogu pružiti uvid u to koliko je poduzeću potrebno da pretvori svoju imovinu u prihod.

Iza njih, nalazi se pokazatelj obrtaja zaliha u danima. Nakon toga nalaze se pokazatelji dana naplate potraživanja i dana plaćanja dobavljačima, iz čega je vidljiva politika plaćanja poduzeća. Na kraju možete pronaći i kombinirani pokazatelj: neto novčani ciklus. On objedinjuje više elemenata iz kojih se vidi koliko, zapravo, traje poslovni ciklus u promatranom poduzeću.

Koeficijenti obrtaja imovine

Koeficijent obrtaja ukupne imovine

Ovaj pokazatelj nam služi kako bismo razumjeli koliko je poduzeće učinkovito u korištenju svoje imovine za stvaranje prihoda. Računa se tako da se ukupni prihodi podijele s ukupnom imovinom poduzeća. U načelu, što je ovaj koeficijent veći, to bolje. Naime, svaka imovina košta pa je zato bolje da se što manje imovine koristi kako bi se postigla određena razina prihoda.

Vrijednost ovog koeficijenta valja uspoređivati sa sličnim poduzećima, odnosno unutar industrije. A kako bismo saznali koliko učinkovito poduzeće koristi različite vrste imovine, služe nam sljedeća dva pokazatelja.

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine

Ovaj nam koeficijent, u engleskom govornom području poznat kao FAT (fixed assets turnover ratio) pokazuje koliko učinkovito poduzeće koristi svoju dugotrajnu imovinu za stvaranje prihoda. Posebno je važan za subjekte u proizvodnim sektorima koji investiraju značajne iznose u dugotrajnu imovinu, poput strojeva ili tvornica, kako bi povećali proizvodne kapacitete.

Po tome se može vidjeti koliko dobro menadžment upravlja CAPEX-om, odnosno kapitalnim troškovima, osobito kod usporedbe s konkurentima iz iste djelatnosti. Ipak, valja uzeti u obzir da struktura proizvodnje može varirati od poduzeća do poduzeća, primjerice ako se značajniji dio strojeva nabavlja preko operativnog leasinga ili ako se dio proizvodnje prepušta kooperantima.

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine

Kratkotrajna imovina poduzeća odnosi se na:

  • zalihe (tu, između ostalog, pripadaju sirovine, materijali, proizvodnja u toku i gotovi proizvodi)
  • potraživanja (uglavnom od kupaca)
  • kratkotrajna financijska imovina (depoziti, dani zajmovi, vrijednosni papiri)
  • novac u banci i blagajni.

Obrtaj kratkotrajne imovine je važan zato što pokazuje koliko se intenzivno koristi ova vrsta imovine. Iznimno brz obrtaj znači da se, možda, ova vrsta imovine može i povećati. Spor obrtaj kratkotrajne imovine uglavnom ukazuje na probleme u proizvodnji, naplati potraživanja ili nabavi.

Ako znamo koliko je uobičajeno trajanje ovog pokazatelja unutar određene industrije, možemo znati i koliko je prosječno trajanje poslovnog ciklusa. O tome više kod neto novčanog ciklusa.

Pokazatelji aktivnosti uspoređuju se s vrijednostima industrije

Prosječni obrtaj zaliha u danima

Koliko prosječno treba određenom poduzeću da proda svoje zalihe? Na to nam pitanje odgovara ovaj pokazatelj. Korisno ga je promatrati kroz nekoliko godina te usporediti s vrijednostima unutar industrije kako bismo mogli razumjeti upravlja li bolje svojim zalihama ili ne.

Predugo držanje zaliha znači da je novac zarobljen u zalihama te da poduzeće ne koristi optimalno svoj radni kapital, a raste opasnost i od zastarijevanja proizvoda na zalihama, što je osobito relevantno kod djelatnosti koje posluju s kvarljivom robom. Na portalu se ovaj pokazatelj uspoređuje s korigiranim poslovnim rashodima, odnosno onima koji su umanjeni za troškove osoblja, amortizaciju, vrijednosna usklađenja i rezerviranja.

Prosječni dani naplate potraživanja

Odgovorna poduzeća dobro upravljaju naplatom potraživanja: kvaliteta i urednost naplate te njihov probir kupaca često se jasno vide kroz ovaj pokazatelj. Ako poduzeće brže naplaćuje svoja potraživanja u usporedbi s konkurentima iz industrije, to znači i da ih brže i lakše pretvara u novac te da su sama potraživanja kvalitetnija. S druge strane, spora naplata potraživanja može značiti da je jedan njihov dio nenaplativ.

Kod poduzeća s dugim razdobljima naplate potraživanja, možemo smatrati da ona zapravo daju kratkoročni kredit svojim kupcima. Ako znamo koliki je trošak kapitala poduzeća, onda možemo i izračunati koliko to kreditiranje zapravo stoji poduzeće. Ovaj pokazatelj treba promatrati u odnosu na prosječne vrijednosti unutar industrije jer svaka od njih ima svoje uobičajene rokove naplate. Poduzeća sa znatno lošijom naplatom potraživanja mogu razmotriti prodaju potraživanja ili popust za one kupce koji plaćaju odmah.

Provjerite ovo prije poslovanja s novim kupcem!

Prosječni dani plaćanja dobavljačima

Ovaj pokazatelj preporučujemo provjeriti svima koji razmatraju poslovanje s novim kupcem. Naime, ako neko poduzeće ima jako dugo prosječno vrijeme plaćanja dobavljačima, onda bi bilo dobro da ugradite to vrijeme naplate u svoju cijenu, razmotrite avansnu naplatu ili odustanete od poslovnog odnosa ako to smatrate previše rizičnim.

Prosječni dani plaćanja dobavljačima prikazuju koliko prosječno dana treba poduzeću da plati dobavljačima: ne odnosi se na zakašnjenje u odnosu na ugovoreni rok, već na onaj od nastanka obveze, odnosno od izdanog računa. Kao i kod drugih pokazatelja, valja ga uspoređivati s prethodnim godinama te drugim poduzećima iz industrije.

Neto novčani ciklus

Ovaj nam ciklus, riječima našeg suradnika i financijskog analitičara Hrvoja Serdarušića, govori o “broju dana potrebnih da novac prođe kroz poslovni ciklus u različitim pojavnim oblicima kako bi se ponovo vratio u početni oblik – novac”. Dakle, krećemo od određene obveze dobavljaču za isporučene proizvode ili usluge. Novac se potom, nakon plaćanja, pretvara u zalihe, zatim u potraživanje i onda opet u novac. Neto novčani ciklus se računa tako da se danima obrtaja (vezivanja) zaliha pribroje dani naplate potraživanja, a od njih se potom oduzmu dani plaćanja dobavljačima.

U interesu je poduzeća što više skratiti neto novčani ciklus. Naime, što je ovaj ciklus kraći, obrtaj novca je brži pa ga, prema tome, manje treba kako bi se ostvarila određena razina prihoda. A novac ima svoj trošak, bilo da se radi o vlasničkim (kapital, odnosno glavnica) ili dužničkim sredstvima (kredit). Uspješna će poduzeća imati relativno kratak neto novčani ciklus u usporedbi s konkurentima. Ako je ovaj ciklus znatno dulji od prosjeka, može nam nagovijestiti poteškoće s likvidnosti.

***

Ako želite saznati gdje se nalaze pokazatelji likvidnosti za sva hrvatska poduzeća, u tome vam mogu pomoći Bon.hr paketi. Više o njima pronađite ovdje.

Podijelite ove korisne informacije: