Naš sugovornik, Gerhard Šarić, ima iznimno zanimljivu životnu priču. Premda je znatan dio života proveo najprije u Njemačkoj, a zatim u SAD-u, naposljetku se odlučio za Hrvatsku. Osnovao je konzultantsku kuću Waymark, koja je specijalizirana za bespovratna sredstva te savjetuje, aplicira i provodi projekte za poduzeća i udruge. U našem je razgovoru otkrio kako lakše doći do bespovratnih sredstava, koja strategija je najbolja u apliciranju za sredstva te usporedio iskustva u inozemstvu i Hrvatskoj.
Gerharde, već se više od 20 godina bavite bespovratnim sredstvima. Često se govori da su upravo ona zaslužna za snažan gospodarski rast u Hrvatskoj posljednjih godina. Koliko u tome ima istine?
Bespovratna sredstva EU-a danas predstavljaju snažan katalizator gospodarskog razvoja Hrvatske, posebno u sektorima kao što su infrastruktura, istraživanje i inovacije te mala i srednja poduzeća. Kad ubrojimo sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je u plusu 14,61 milijardi eura. Tolika je razlika između sredstava uplaćenih Hrvatskoj i hrvatskog participiranja u EU proračunu.
Ova bespovratna sredstva omogućuju projekte koji bi inače često bili neizvedivi. Tako pomažu u modernizaciji industrije, stvaranju radnih mjesta i poboljšanju konkurentnosti. Međutim, smatram da dugoročni rast ovisi o učinkovitijem iskorištavanju tih sredstava, poticanju lokalne stručnosti i njihovoj integraciji u održive ekonomske strategije.
Bespovratna sredstva nisu “besplatni novac” ili jednokratni poticaj
Koliko je pomogla bolja poduzetnička klima?
Poboljšana poduzetnička klima bila je ključna za poticanje gospodarskog rasta. Ona potiče inovacije, privlači ulaganja i podupire razvoj malih i srednjih poduzeća. Nadalje, strukturne reforme, članstvo u EU i ulaganja u infrastrukturu pridonijeli su rastu stvaranjem dinamičnijeg i konkurentnijeg gospodarstva. Upravo je kombinacija ovih čimbenika potaknula otpornije i raznolikije gospodarsko okruženje.
Koje su najveće predrasude koje poduzetnici imaju prema bespovratnim sredstvima? Jesmo li po tome različiti od drugih europskih zemalja?
Jedna od uobičajenih predrasuda je da su potpore “besplatni novac” ili samo jednokratni poticaj, dok zapravo zahtijevaju strateško planiranje, sufinanciranje vlastitim sredstvima ili preko kredita te veliku dozu odgovornosti.
Mnoge poduzetnike brinu složeni procesi prijave ili strogi zahtjevi po pitanju izvještavanja, što mnoge odvraća od sudjelovanja. No, Hrvatska nije jedinstvena po tom pitanju. Moje iskustvo je da se poduzeća diljem EU suočavaju sa sličnim problemima.
Međutim, uspješno korištenje bespovratnih sredstava često dovodi do dugoročnih koristi koje uvelike nadmašuju izazove. Takve su koristi izgradnja vlastitih kapaciteta, inovacije i održiviji rast.
Gerhard Šarić: Idealno je početi s pripremom nekoliko mjeseci prije javnog poziva
Što biste savjetovali poduzetnicima kod pripreme za prijavu bespovratnih sredstava? Koliko rano treba početi s pripremom?
Savjetovao bih poduzetnicima da se počnu pripremati što je ranije moguće, idealno nekoliko mjeseci prije poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. Ako su u pitanju više i različitih projekata, važno je stvoriti bazu projektnih ideja (project pipeline) u kojoj se jasno definiraju važnost i hitnost te uklopljenost u širu strategiju poduzeća.
Nakon toga, trebalo bi jasno definirati ciljeve svojih projekata, procijeniti prihvatljivost i osigurati potrebna vlastita financijska i tehnička sredstva. Razvijanje snažnog koncepta projektne ideje i okupljanje stručnog tima za pisanje prijedloga, odnosno upravljanje projektom ključno je za povećanje vjerojatnosti za uspjeh. Ako nemaju prethodna pozitivna iskustva s pripremom projektnih prijava, odnosno upravljanjem projekata, ili pak nemaju interne kapacitete za to, savjetujem suradnju s iskusnim savjetnicima za EU projekte.
Koja poduzeća najlakše dobivaju bespovratna sredstva?
Tvrtke prijavitelji koje su dobro pripremljene, financijski stabilne i kapacitirane te imaju jasnu stratešku viziju, imaju najveću vjerojatnost za uspjeh u povlačenju bespovratnih sredstava EU. Osobito su konkurentni oni koji posluju s dobiti, nemaju dugovanja prema zaposlenicima i državi, imaju prethodno iskustvo s uspješnom prijavom i implementacijom projekta te pokazuju jake sposobnosti upravljanja projektima, odnosno institucionalni kapacitet. Osim toga, poduzeća koja svoje projekte usklađuju s prioritetima EU, kao što su inovacije, održivost ili digitalna transformacija, imaju veće izglede za dobivanje potpore u ovoj financijskoj perspektivi, koja traje do 2027.
Poslovna inteligencija ključna je u provjeri potencijalnih projektnih partnera!
Koja je uloga poslovnih informacija kod prijave za bespovratna sredstva?
Poslovna inteligencija može igrati ključnu ulogu u procesu prijave za bespovratna sredstva. Naime, ona pomaže poduzećima procijeniti svoju prihvatljivost prema uvjetima iz natječaja, kao i u procjeni tržišnih prilika i prepoznavanju rizika. Ona također pomaže poduzećima da u potpunosti razumiju financijske obveze koje preuzimaju potpisom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te kriterije financijskog izvješćivanja.
Osim toga, poslovna inteligencija ključna je u provjeri potencijalnih projektnih partnera, osiguravajući da su potonji vjerodostojni i pouzdani te financijski pozitivno posluju.
Korištenjem specijaliziranog portala kao što je Bon.hr možete provjeriti financijsko stanje vlastitog poduzeća, ali i projektnih partnera. Tako donošenje odluka postaje jednostavnije, a ukupni uspjeh projekta lakše dostižan.
Na kraju, Vi ste i povratnik u Hrvatsku. Kako biste usporedili poslovanje u Hrvatskoj s onim u Njemačkoj ili SAD-u? Koliko se, u tom smislu, stanje poboljšalo od Vašeg povratka?
Poslovanje u Hrvatskoj nudi jedinstvene prilike, ali predstavlja i različite izazove u usporedbi s Njemačkom ili SAD-om. S pozitivne strane, članstvo Hrvatske u EU otvorilo je mogućnosti financiranja i potaknulo rast u raznim sektorima. Međutim, birokratske prepreke i manje zreo poslovni ekosustav, da se tako izrazim, mogu predstavljati poteškoće.
Od mog povratka do danas došlo je do značajnog poboljšanja, posebice u pristupu EU fondovima i razvoju infrastrukture. No, ostaje još dosta prostora za napredak u regulatornoj učinkovitosti, smanjenju birokracije i parafiskalnih nameta te potpori poduzetništvu.