Skip to content
Početna stranica » Blog » Pokazatelji zaduženosti: tko može dobiti kredit, a tko je na rubu bankrota?

Pokazatelji zaduženosti: tko može dobiti kredit, a tko je na rubu bankrota?

  • Novosti
Pokazatelji zaduženosti na Bon.hr portalu

Je li vaše poduzeće prezaduženo? Ili obrnuto, može li dobiti kredit ako ga zatraži? Kakvo je stanje zaduženosti vaših ključnih poslovnih partnera i kupaca? Jesu li vaši pokazatelji zaduženosti dovoljno dobri da možete kandidirati za bespovratna sredstva EU? Da biste saznali odgovore na ova pitanja, potrebni su vam pokazatelji zaduženosti. Zato smo, uz nove pokazatelje, pripremili i upute kako ih koristiti te bolje razumjeti.

Zašto su pokazatelji zaduženosti toliko važni?

O pokazateljima zaduženosti ovisi hoćete li osigurati investiciju, dobiti odobrenje kredita ili kandidirati za bespovratna sredstva. Osim toga, oni vam mogu pomoći da razumijete financijsku snagu ili slabost vaših konkurenata, partnera, kupaca ili dobavljača.

Ako ste malo zaduženi i poslujete zdravo, veća je vjerojatnost da će vaš zahtjev za kreditom biti odobren. Slično tome, za takvo poduzeće bit će lakše naći investitora jer će smatrati svoje ulaganje manje rizičnim. Većina analitičara pratit će ove pokazatelje ne samo u jednoj, već nizu od barem nekoliko godina, stoga je važno pažljivo pratiti ova kretanja.

Poduzeća s većom opterećenošću dugom, odnosno više zadužena, teže će financirati nove poslovne pothvate ili prebroditi razdoblja recesije. Zato manje zadužena poduzeća imaju određenu konkurentsku prednost koju mogu iskoristiti. Možete pratiti i zaduženost kupaca. Ako primijetite da je vaš kupac prezadužen, možda ćete željeti ugovoriti određene klauzule ili instrumente osiguranja za svoje potraživanje. Tako ćete se zaštititi ako kupac zapadne u poteškoće.

Gdje se nalaze pokazatelji zaduženosti na Bon.hr portalu?

Unutar Bon.hr portala, odaberite željeno poduzeće, zatim “Pokazatelji”. U drugom stupcu, odnosno kartici odaberite “Zaduženost”. U njima će najprije biti istaknuti koeficijenti zaduženosti i vlastitog financiranja. Oni vam pokazuju kakva je struktura financiranja navedenog poduzeća.

Pokazatelji zaduženosti primjer

Slika 1. Pokazatelji zaduženosti na primjeru jedne hrvatske zdravstvene ustanove
Izvor: Bon.hr portal

Nakon njih, tu je i omjer duga i glavnice (D/E), koji se često koristi za utvrđivanje prezaduženosti. Nakon njega, pronaći ćete još jedan pokazatelj kojeg se često koristi kod prijava za bespovratna sredstva: pokrivenost temeljnog kapitala ukupnim kapitalom i rezervama. U sredini su dva omjera: financijskog duga i EBITDA-e te neto financijskog duga i EBITDA-e. Na kraju, tu je EBITDA koeficijent pokrića troška kamata te otplatni kapacitet, poznat pod skraćenicom DSCR.

Koeficijenti

Koeficijent zaduženosti

Ovaj je pokazatelj veoma jednostavan: pokazuje nam koliki dio imovine poduzeća je financiran dugom. Većinom se taj dug odnosi na onaj prema financijskim institucijama, no može se raditi i o drugim vrstama duga: prema drugim poduzećima (npr. dobavljačima ili povezanim društvima), prema klijentima (kod obveza za predujmove), prema vlasnicima koji su uplatili pozajmice, prema zaposlenicima (za plaće i davanja) ili prema državi (za poreze).

Visinu koeficijenta zaduženosti treba uspoređivati s konkurentima, odnosno s uobičajenim vrijednostima za određenu industriju. Investitori, kreditori ili pružatelji bespovratnih sredstava u pravilu su zainteresirani da koeficijent zaduženosti bude što niži. U pravilu, viši koeficijent zaduženosti, odnosno veća financijska poluga, povezana je s većim rizikom poslovanja jer se dug uvijek mora vraćati. Istovremeno, uz istu visinu dobiti, viši koeficijent zaduženosti značit će i veći povrat na glavnicu (ROE).

Koeficijent vlastitog financiranja

Obrnuto od koeficijenta zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja pokazuje nam koliki je dio imovine poduzeća financiran vlastitim sredstvima, odnosno vlastitim kapitalom (glavnicom). Kapital poduzeća sastavljen je, pojednostavljeno rečeno, od temeljnog kapitala i zadržane dobiti.

Što je veći udio vlastitog financiranja, obično znači da je i rizik za investitore ili kreditore manji. Istovremeno, veći udio vlastitog financiranja ne znači i da će to poduzeće biti bolji kupac, odnosno dužnik: za plaćanje dospjelih obveza važno je i da ima dovoljno radnog kapitala. Korisno je, kao i kod drugih pokazatelja, koeficijent vlastitog financiranja promatrati kroz nekoliko godina i vidjeti smanjuje li se ili povećava.

Dva pokazatelja važna kod EU sredstava

Ako želite do bespovratnih sredstava EU, važna će vam biti upravo sljedeći pokazatelji zaduženosti.

Omjer duga i glavnice (D/E)

Ovaj omjer govori nam koliko eura duga poduzeće koristi za financiranje poslovanja na svaki euro glavnice (kapitala). Iako određenu sliku o tome možemo dobiti i kroz prethodna dva koeficijenta, ovaj je omjer uvršten jer je popularan kod kreditora, investitora i javnih natječaja za bespovratna sredstva. Pronaći ćete ga i pod nazivom “omjer knjigovodstvenog duga i kapitala poduzetnika”.

Veći omjer, odnosno veći nazivnik znači i da će poduzeće biti rizičnije za kreditore i investitore. Naravno, ovaj je pokazatelj potrebno uspoređivati sa standardnim vrijednostima u industriji te dinamički, odnosno provjeriti povećava li se ili smanjuje u posljednjih nekoliko godina. Kako ističe naš suradnik Hrvoje Serdarušić, ovaj se pokazatelj često koristi u analizi poduzeća iz sektora građevinarstva, komunalnih usluga i telekomunikacija. Ako je omjer atipično visok u određenoj godini, korisno je provjeriti radi li se o kratkoročnom ili dugoročnom zaduživanju te prate li zaduživanje pozitivni ili negativni financijski rezultati.

Pokrivenost temeljnog kapitala ukupnim kapitalom i rezervama

Ovaj se pokazatelj često koristi kod bespovratnih sredstava Europske unije. Iz njega vidimo koliki je udio temeljnog kapitala kod osnivanja poduzeća još uvijek prisutan u obliku kapitala i rezervi. Ova pokrivenost uobičajeno mora iznositi minimalno 50% kad se poduzeće prijavljuje za bespovratna sredstva.

Uvjet je lakše zadovoljiti ako vlasnici odgode ili pažljivo planiraju isplatu dobiti u promatranom razdoblju te tako osiguraju dovoljnu pokrivenost.

Koliko vam treba za otplatu duga?

Sljedeća dva omjera pokazuju kolika je snaga poduzeća u otplati dugova, a iza njih i dodatna dva pokazatelja koja su korisna ako razmišljate o kreditu.

Omjer financijskog duga i EBITDA

Prethodni su pokazatelji koristili statičke podatke iz bilance kako bi pokazali stanje u kojem se poduzeće nalazi. No, oni nam ne govore o tome koliko je poduzeće sposobno otplaćivati dugove na temelju svog poslovanja. Zato omjer financijskog duga i dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) promatra koliko je duga poduzeće sposobno otplatiti iz rezultata koje je ostvarilo.

Ovaj se pokazatelj može promatrati i ovako: pokazuje nam koliko je godina potrebno za otplatu duga poduzeća. Kako jedna godina ne bi narušila ovu sliku u pozitivnom ili negativnom kontekstu, korisno je promatrati ovaj pokazatelj u posljednjih tri do pet godina. Isto tako, njegove vrijednosti treba uspoređivati sa sličnim poduzećima, odnosno drugim poduzećima iz iste djelatnosti.

Omjer neto financijskog duga i EBITDA

Za razliku od prethodnog pokazatelja, neto financijski dug umanjuje ukupnu visinu financijskog duga za novac kako bi promotrile koliko brzo poduzeće može otplatiti svoj neto dug. Ovaj pokazatelj osobito vole kreditori kad analiziraju hoće li odobriti kreditna sredstva nekom poduzeću. U načelu, ovaj bi pokazatelj trebao biti manji od 4 ili 5 za većinu industrija.

EBITDA koeficijent pokrića troška kamata

Ovaj koeficijent pokazuje koliko bi puta poduzeće moglo isplatiti kamate iz tekuće dobiti prije obračuna amortizacije, poreza i kamata (EBITDA). Ako je ovaj koeficijent veći, to znači da je poduzeće manje rizično, odnosno zaduženo. No, ako je u posljednje dvije godine bio ispod 1,0 i ne radi se o malom i srednjem poduzeću (MSP), onda promatrano poduzeće vjerojatno neće moći dobiti bespovratna sredstva EU.

Zašto se koristi upravo EBITDA koeficijent troška kamata? Različita poduzeća će imati:

  • različite stope poreza na dobit (u nas postoje dvije stope, ali i neke olakšice)
  • različito obračunavaju amortizaciju (što ovisi o vrstama imovine i računovodstvenim politikama)
  • različito financiranje poslovanja (više ili manje duga, odnosno glavnice).

EBITDA eliminira te razlike i pomaže nam da razumijemo koliko je ovo poduzeće uspješno u ostvarivanju dobiti iznad visine obveza za kamate.

Otplatni kapacitet (DSCR)

Koliko je poduzeće sposobno otplatiti svake godine na temelju svog poslovanja? O tome nam govori otplatni kapacitet ili DSCR. Rado ga koriste bankari kad razmatraju zahtjev za kreditom. Kako ističe naš suradnik i financijski konzultant Hrvoje Serdarušić: “Viši DSCR ukazuje na veću dostupnost zarade za pokrivanje obveza po dugu.” S druge strane, “prenizak DSCR može ukazivati na to da poduzeće ima poteškoća u generiraju novčanih tokova potrebnih za otplatu dugova”.

U prijevodu, što poduzeće ima viši DSCR, smatrat će se da može otplaćivati više duga. Zbog robusnosti izračuna, ovaj pokazatelj na našem portalu pretpostavlja ročnost financijskih dugova od 5 godina.

***

Ako želite saznati gdje se nalaze pokazatelji zaduženosti za sva hrvatska poduzeća, u tome vam mogu pomoći Bon.hr paketi. Više o njima pronađite ovdje.

Podijelite ove korisne informacije: