Jedna od značajki po kojima je Bon.hr portal jedinstven je alat Analiza konkurencije. To je jednostavan pregled ključnih pokazatelja i brojeva vezanih uz poslovanje jednog poduzeća i pet odabranih konkurenata. Ako vas zanimaju konkretne upute za korištenje i tumačenje vrijednosti, pogledajte naš raniji vodič ovdje. Ovaj put ćemo se koncentrirati na jednu djelatnost, maloprodaju, i pokazati kako možete dobiti jednostavan i sažet pregled jednog maloprodajnog lanca i njegovih konkurenata.
Analiza konkurencije u maloprodaji: šest konkurenata
Analiza konkurencije u našem alatu uvijek kreće od jednog poduzeća: za potrebe ovog primjera, to je Konzum plus d.o.o. No, mogao je to biti i bilo koji od njegovih konkurenata, čiji je broj radi preglednosti ograničen na pet: Plodine d.d., Kaufland Hrvatska k.d. (nadalje: Kaufland), Tommy d.o.o., SPAR Hrvatska d.o.o. (nadalje: Spar) i Lidl Hrvatska d.o.o. k.d. (nadalje: Lidl). Pogledat ćemo brojke za posljednju dostupnu godinu za koju su predani financijski izvještaji, a to je 2021.
Slika 1. Analiza konkurencije u maloprodaji na primjeru Konzum plus d.o.o.
Izvor: Bon.hr portal, prenošenje dozvoljeno uz navođenje izvora
U prvom dijelu Analize nalaze se četiri pokazatelja: ukupna imovina, ukupni kapital, financijski dug i koeficijent zaduženosti. Vidimo da najveću ukupnu imovinu ima upravo Konzum plus d.o.o., dok najmanju ukupnu imovinu ima Tommy d.o.o. s trostruko manjom vrijednosti. Ako od imovine oduzmemo obveze, dobivamo kapital. Kod Konzum plusa kapital je negativan. S druge strane, najveći iznos kapitala imaju Lidl i Kaufland. Po tome možemo vidjeti da je Konzum plus u zahtjevnoj poslovnoj poziciji.
Stoga ni ne čudi da je vrijednost financijskog duga kod Konzum plusa najveća. Usporedivo manji financijski dug imaju Lidl i Plodine, a daleko manji Kaufland, Tommy i Spar. Kako je kapital negativan, koeficijent zaduženosti kod Konzum plusa premašuje 100, a visok je i kod Tommyja, iznad 90. Daleko najmanje je zadužen Kaufland. Samo iz ovog dijela možemo zamijetiti velike razlike u tome kako maloprodajni lanci upravljaju imovinom i zaduživanjem.
Prihodi i dobit: naoko varljiva slika
Ako pogledamo ukupne prihode, zamijetit ćemo da se oni kreću od 478 milijuna eura u slučaju Tommyja do 1.422 milijuna eura kod Konzum plusa. EBITDA marža iznosila je u 2021. od 6,35% kod Kauflanda Hrvatska pa sve do 10,13% kod Lidla Hrvatska i 10,11% kod Plodina. Znači li to da je Kaufland najslabije, a Lidl najbolje poslovao? Ne. EBITDA maržu uvijek treba sagledati uz druge pokazatelje! Kako se ona sastoji od razlike poslovnih prihoda i rashoda te dodane amortizacije, u obzir ne uzima rezultate financijskog i izvanrednog poslovanja te poreze. Najveću dobit nakon oporezivanja u apsolutnom iznosu tako je imao Lidl, zatim Plodine i Tommy. Ipak, u odnosu na ukupne prihode, dobit je bila relativno niska, što je obilježje maloprodaje kao grane.
Kršenje zlatnog pravila financiranja
Kako je istaknuo naš suradnik Hrvoje Serdarušić u svojoj analizi maloprodaje: “Postoji jedna specifičnost oko načina financiranja maloprodaje. Naime, poslovni je model u maloprodaji većinom takav da se radi s negativnim radnim kapitalom, što narušava tzv. zlatno pravilo financiranja.” To vidimo kod čak pet od šest promatranih trgovaca! Samo je Kaufland bilježio pozitivan radni kapital.
Serdarušić ovu osobitost tumači ovako: “To se opravdava zadovoljavajućom profitabilnosti, kao i činjenicom da se roba brzo prodaje, potraživanja brzo naplaćuju, a dobavljači pristaju na dulje rokove plaćanja. Kod većine djelatnosti to nije tako.” Brzo ćemo to provjeriti i pogledom na likvidnost. Operativni je novčani tok bio pozitivan i relativno sličan kod svih, što je pomalo neobično s obzirom na različitu visinu prihoda i imovine.
Politika naplate potraživanja i plaćanja dobavljačima
Različite politike kod naplate i rada s dobavljačima vidimo po pokazateljima prosječnih dana naplate potraživanja, odnosno plaćanja dobavljačima. Najbrže naplaćuje, ali i plaća Lidl Hrvatska. Naplaćuju gotovo trenutačno, a plaćaju u roku od 24 dana. Iz toga možemo iščitati da rade isključivo s krajnjim kupcima. S druge strane, Tommy naplaćuje prosječno za 17 dana. To ima smisla ako znamo da ima i veleprodajne kupce.
Najdulje za plaćanje dobavljačima treba Plodinama. Najvažnije? Provjerite razliku između naplate i plaćanja: Kauflandu Hrvatska treba 24 dana, koliko i Lidlu Hrvatska. Tommyju i Sparu treba 37 dana, a Konzum plusu 39. Najdulje ovaj ciklus traje u Plodinama, oko 56 dana.
Koliko ima zaposlenih, koliko su plaćeni i otkud razlike?
Broj zaposlenih varira od 2.876 u Kauflandu do 10.900 u Konzum plusu. Zašto je Bon.hr uključio operativni prihod po zaposlenom u Analizu konkurencije? On pokazuje koliko prosječno prihoda generira svaki zaposlenik tog poduzeća. I tu vidimo velike razlike. Od 118.800 eura u Tommyju do nešto iznad 284.000 eura u Lidlu Hrvatska. S tim je povezan i sljedeći pokazatelj, EBITDA po zaposlenom. A on otkriva mnogo.
Dok je ovaj iznos nešto iznad 10.000 eura u Sparu i Konzum plusu, kod Lidla se penje na gotovo 28.800 eura. To možda objašnjava zašto su prosječne neto plaće u Sparu oko 640 eura, Konzum plusu nešto ispod 600 eura, dok su u Lidlu Hrvatska 1.057 eura (pomnožite ih s 12 da dobijete neto godišnji iznos). Uz daleko veće prihode po zaposlenom i EBITDA-u, postoji i znatno veći prostor za kompenzacije zaposlenicima. Veća produktivnost, veće plaće. Deseci tisuća zaposlenih u maloprodaji tako dobivaju nešto više od najnovije minimalne plaće, koja za radnika s jednim djetetom iznosi otprilike 560 eura. Ali razlike postoje, a iz ovih nekoliko pokazatelja možemo naslutiti zašto.
Ograničenja alata za Analizu konkurencije
Ovaj kratak pregled ne pokazuje sve detalje o maloprodaji i glavnim poduzećima. Alat koji sadrži samo 15 veličina i pokazatelja nužno je ograničen. No, samo iz njega možemo primijetiti nekoliko osobina maloprodaje:
- uglavnom natpolovični udio duga u odnosu na vlastiti kapital
- uobičajena EBITDA marža iznosi od 6 do 10 posto
- radni kapital poduzeća je većinom negativan
- roba se vrlo brzo naplaćuje, ali se s dobavljačima dogovara dulje razdoblje plaćanja
- plaće su ispodprosječne, a varijacije između njih djelomično se mogu objasniti visinom prihoda po zaposlenom (kao aproksimacijom produktivnosti).
Analiza konkurencije se može primijeniti i za druge djelatnosti, tako da se dobije nešto bolji pregled same djelatnosti, ali i različitih poslovnih modela kod konkurenata. Ako želite iskušati ovaj alat uz pomoć naših specijalista, kontaktirajte nas ovdje.
*Svi navedeni podaci odnose se na posljednje dostupne podatke iz financijskih izvještaja u trenutku pisanja članka, za 2021. godinu.
