Ovaj članak koji analizira kretanje maloprodaje prvotno je objavljen u tiskanom izdanju InStore magazina. Nakon koronakrize i uslijed povišene inflacije, brojne industrije koje se oslanjaju na maloprodajne lance zanima: kakvo je kretanje maloprodaje bilo u tom razdoblju i što možemo zaključiti za budućnost? Veliku je analizu pripremio naš suradnik, poznati financijski analitičar i bloger, Hrvoje Serdarušić.
Glavni faktori: Agrokor, pandemija, inflacija
U ovih pet zanimljivih godina, tri su glavna faktora koja su utjecala na kretanje u maloprodaji: Agrokor, pandemija, inflacija. Za početak, pogledajmo kako su se kretali prihodi maloprodaje.
Tablica 1. Prihodi maloprodaje u milijunima kuna po prihodovnim razredima za razdoblje 2017.-2021.
Grafikon 1. Prihodi maloprodaje u milijunima kuna po prihodovnim razredima za razdoblje 2017.-2021.
Indeks rasta ukupnih kumulativnih prihoda maloprodaje za 2021./2017. je 174. Ako na sličan način usporedimo 2021. s 2020. te 2019., indeksi su 110 (u odnosu na 2020.) te 117 (u odnosu na 2019.).
Karakteristika rasta prihoda po prihodovnim razredima jest takva da se maloprodaja u oba manja razreda (do 10 MHRK prihoda i 10-100 MHRK prihoda) nije vratila na razinu iz 2019. S druge strane, najveći maloprodajni lanci stalno rastu u prihodima. Drugi najveći prihodovni razred (100-1.000 MHRK) u pandemijskoj 2020. godini imao pad prihoda u odnosu na 2019. na najnižu razinu u cijelom razdoblju, ali se zato u 2021. uzdigao na maksimum u ovih pet godina.
Kretanje maloprodaje: kakva je bila dobit?
Tablica 2. Dobit maloprodaje u milijunima kuna po prihodovnim razredima za razdoblje 2017.-2021.
Grafikon 2. Dobit maloprodaje u milijunima kuna po prihodovnim razredima za razdoblje 2017.-2021.
Ukupna dobit cijele maloprodaje raste snažno u 2021. (indeks 2021./17. je 221), a taj je rast najveći u 2021. u odnosu na 2020. (indeks 245). Dodatno, taj se rast može u najvećem dijelu pripisati dobiti najvećih maloprodajnih lanaca (rast dobiti s 231 MHRK u 2020. na 951 MHRK u 2021.) Ističemo kako su najmanji trgovci (veličine do 10 MHRK prihoda) u 2020. imali najveću dobit u zadnjih 5 godina poslovanja, a 2017. i 2021. su poslovali u crvenom. Možemo pretpostaviti da su to utjecaji krize sustava Agrokor (2017.) te utjecaj inflacije (2021.) kad najmanji trgovci nisu uspjeli apsorbirati troškove, dok im je pandemijska 2020. bila najbolja. Tu se razlikuju od najvećih, što možemo povezati s dobivenim potporama (najmanji su ih proporcionalno dobivali puno više od najvećih).
RUC ili razlika u cijeni: osjetljivost na inflaciju
Za precizniju analizu, pogledajmo kakav je tzv. RUC (razlika u cijeni) ostvaren. Njega za potrebe analize računamo kao razliku poslovnih prihoda i zbroja promjene vrijednosti zaliha te ukupnih materijalnih troškova. RUC i neto dobit se razlikuju u tome što se neto dobit umanjuje za dodatne troškove poslovanja, amortizaciju, ali i troškove plaća te potom troškove kamata i poreza.
Tablica 3. RUC maloprodaje u milijunima kuna po prihodovnim razredima za razdoblje 2017.-2021.
Grafikon 3. RUC maloprodaje u milijunima kuna po prihodovnim razredima za razdoblje 2017.-2021.
RUC kod najmanjih je relativno stabilan u cijelom razdoblju. Kod većih je osjetljiviji na pandemiju (2020.), a kod najvećih posebno na inflaciju (2021.) Najveći su trgovci posebno visok rast imali u 2019. u odnosu na 2018. (67 %), dok su rast uspjeli održavati i u 2020. (9 % na 2019.) te u 2021. (12 % u odnosu na 2020.).
Narušavanje zlatnog pravila financiranja: iznimka od pravila
Postoji jedna specifičnost oko načina financiranja maloprodaje. Naime, poslovni je model u maloprodaji većinom takav da se radi s negativnim radnim kapitalom, što narušava tzv. zlatno pravilo financiranja. Ono glasi “dugotrajna imovina financira se iz dugoročnih izvora (vlastitog kapitala i dugoročnih obveza)”, ili zrcalno: “kratkotrajna imovina mora u pravilu biti viša od kratkoročnih obveza”.
To se opravdava zadovoljavajućom profitabilnosti, kao i činjenicom da se roba brzo prodaje, potraživanja brzo naplaćuju, a dobavljači pristaju na dulje rokove plaćanja. Kod većine djelatnosti to nije tako. Stoga i vrijedi da se zlatno pravilo financiranja mora poštovati.
Tablica 4. Radni kapital maloprodaje u milijunima kuna po prihodovnim razredima za razdoblje 2017.-2021.
Grafikon 4. Radni kapital maloprodaje u milijunima kuna po prihodovnim razredima za razdoblje 2017.-2021.
Kršenje zlatnog pravila u najvećoj mjeri dolazi očekivano kod najvećih. Neobično jest da se i najmanji financiraju na isti način. Njima se pak kršenje tog pravila financiranja generalno ne isplati, jer posluju s gubitkom. Ostale dvije grupe maloprodajnih trgovaca poštuju zlatno pravilo, pa možemo pretpostaviti da nemaju toliku pregovaračku moć kao najveći.
Tko je uspio sačuvati neto marže?
Za sam kraj, pogledajmo što se vidi u kretanju neto marži na idućem grafikonu.
Grafikon 5. Kretanje kumulativne neto marže maloprodaje u milijunima kuna po prihodovnim razredima za razdoblje 2017.-2021.
Od inflacijskih pritisaka, cijela maloprodaja se uspjela othrvati te prebaciti čak i pretpandemijsku 2019. (2,3 % u 2021. vs 2,0 % u 2019.). Skoro je dostigla najbolji rezultat iz 2018. od 2,4 %.
Najmanji se teško nose s inflacijom (2-5 % marže u 2021.), a jednako tako im je i kriza Agrokora iz 2017. teško pala. Pojedinačno, najbolji rezultat u 2020. imao je drugi razred (od 100 do 1.000 MHRK, čak 4,1 %), dok su u inflaciji bolje poslovali najveći (2,4 % vs 0,6 %), čak i bolje nego u 2019. (1,8 %).
Autor Hrvoje Serdarušić poznati je financijski analitičar i bloger na Serdarusic.com. Razvio je jedinstvenu metodologiju Procjene vrijednosti poduzeća dostupnu na Bon.hr portalu, a posebno područje interesa su mu poslovne financije i izračun ekonomske dobiti. Često gostuje kao komentator ekonomskih i financijskih događaja za vodeće hrvatske medijske kuće.
