Prije tri tjedna, odnosno početkom siječnja, u javno savjetovanje upućen je prijedlog o stavljanju izvan snage Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja u posebnim okolnostima. Konkretno, u posebnim je okolnostima, koje su još uvijek na snazi, taj rok pomaknut s uobičajenog 30. travnja na 30. lipnja. Tako je za predaju financijskih izvještaja za prethodnu godinu ostavljeno 6 mjeseci umjesto uobičajena 4 mjeseca. Što se dobiva, a što gubi pomakom datuma za predaju financijskih izvještaja? I čemu bismo trebali težiti u budućnosti?
Zašto predajemo financijske izvještaje dva mjeseca kasnije
Kad je započela koronakriza u proljeće 2020. godine, vrijeme predaje financijskih izvještaja bilo je pred vratima. No, bilo je iluzorno očekivati da će se izvještaji moći predati na vrijeme tijekom zatvaranja jer za takvo što sustav nije bio spreman. Ovakva bi procedura zahtijevala potpunu digitalizaciju na tri strane:
- Digitalizirano izdavanje računa između poduzeća i mogućnost sigurnog rada na daljinu svih nadležnih zaposlenika.
- Digitalna razmjena kompletne računovodstvene dokumentacije na razini računovodstvenih servisa i mogućnost sigurnog rada na daljinu svih njihovih zaposlenika.
- Mogućnost digitalne dostave dokumentacije i komunikacije s nadležnim poreznim vlastima i financijskim institucijama te njihova pravovremena obrada uz siguran rad na daljinu svih nadležnih zaposlenika.
Kako u tom trenutku niti jedna strana nije bila potpuno spremna na ovaj korak, jedino razborito rješenje bilo je pomaknuti rok predaje financijskih izvještaja za dva mjeseca. Budući da posebne okolnosti nisu dokinute ni 2021., rok predaje je i prošle godine ostao isti. Čak i da posebne okolnosti budu na snazi i ove, 2022. godine, postavlja se opravdano pitanje: nije li jednostavnije financijske izvještaje predavati kasnije, i gubi li se što kasnijom predajom izvještaja?
Što gubimo kasnijom predajom financijskih izvještaja
Kad financijske izvještaje predajemo s krajem lipnja, ovi podaci budu dostupni preko nadležne agencije otprilike mjesec dana kasnije. Naime, ona ima rok od 45 dana da te podatke učini dostupnim javnosti, bilo preko vlastitog servisa, bilo trećim stranama, među kojima je i Prima Bon i drugi servisi i poduzeća koja intenzivno koriste ove vrste podataka.
Kako većina poduzeća koristi godišnje odmore u kolovozu i tad je intenzitet poslovnih aktivnosti uglavnom značajno niži u većini grana, podaci se zapravo počnu koristiti tek početkom rujna. A ti financijski podaci su zapravo stanja poduzeća s 31. prosinca prethodne godine te su u tom trenutku stari čitavih osam mjeseci. Premda njihova vrijednost postoji, ona bi ipak bila znatno veća da su dostupni već koncem svibnja ili početkom lipnja.
U svakom se poduzeću od kraja prosinca do kraja kolovoza situacija može promijeniti. Stvarno stanje je toliko drukčije od onog u financijskim izvještajima koliko je veća udaljenost od vremena u kojem su zabilježeni. Tako i vrijednost podataka u financijskim izvještajima opada što smo više udaljeni od 31. prosinca prethodne godine. To je izraženije za neke podatke poput likvidnosti ili stanja potraživanja. Za druge podatke protok vremena može biti manje značajan, poput vrijednosti dugotrajne imovine ili visine temeljnog kapitala.
Svi ti podaci jednog poduzeća mogu utjecati na poslovne odluke (potencijalnih) poslovnih partnera, dobavljača, kupaca ili kreditora koji su s njime povezani. Dakle, postoje snažni razlozi zbog kojih bismo trebali težiti da rok predaje financijskih izvještaja bude vraćen na 30. travnja. No, je li to ostvarivo?
Kako vratiti rok predaje financijskih izvještaja na 30. travnja
Nije dvojbeno je da su računovodstveni servisi, poduzeća i javne institucije još uvijek pod pritiskom određenih posebnih okolnosti. Ipak, ovaj je pritisak iznjedrio i neke pozitivne promjene: ubrzanu digitalizaciju, posebno kod računovodstvenih servisa, veću fleksibilnost javnih institucija i, na poseban način, osvijestio poduzetnike o prednostima i mogućnostima rada na daljinu. Ove je godine vjerojatno ostavljeno premalo vremena za prilagodbu na raniji rok predaje, no svakako bi valjalo ostvariti uvjete da on u 2023. ponovno bude 30. travnja.
Pritom svi akteri trebaju razmotriti kako pružiti svoj doprinos, jer je veća relevantnost financijskih izvještaja od javnog interesa, baš kao i privatnog interesa svakog ulagača, poduzetnika, radnika i javnih institucija. Posebnu pomoć i podršku treba pružiti računovodstvenim i knjigovodstvenim servisima, koji su u najtežim trenucima podnijeli najveći teret. U Prima Bonu smo, sa svoje strane, pokrenuli Prima Partner program upravo zato da rasteretimo računovodstvene i knjigovodstvene servise brojnih pitanja te podnesemo svoj dio tereta u financijskoj i poslovnoj edukaciji poduzetnika. Vjerujemo da i nadležne institucije mogu pronaći načine da im pomognu da ovu tranziciju na raniji rok provedu što bezbolnije i lakše.
