Ovaj članak, koji analizira utjecaj inflacije na maloprodaju, prvotno je objavljen u tiskanom izdanju InStore magazina.
Turistička sezona u Hrvatskoj je na “poluvremenu”, do kraja srpnja, stajala prilično dobro. Krajem kolovoza mogli smo čitati o blagom padu gostiju iz Njemačke. Iznosi fiskaliziranih računa znatno su porasli u prvih sedam mjeseci, dok broj računa raste sporije. To se događa zbog velikog utjecaja inflacije na maloprodaju, što je komentirao i ministar financija.
No, na osobnu potrošnju ne možemo gledati samo iz kuta Hrvatske, eto, možda baš i zbog primjera njemačkih gostiju. U analizi je potrebno uzeti u obzir i stanje u zemljama otkud nam dolaze turisti. Zato valja provjeriti ključne makroekonomske parametre u najvažnijim emitivnim zemljama. Iako je za iscrpniju analizu preporučljivo promatrati pojedine zemlje ili regije, ovaj put ćemo sagledati podatke na razini cijele EU, kao i na razini Hrvatske.
Opći europski kontekst stagflacije
Za početak europski kontekst: stanje BDP-a, inflacije i rasta plaća, što je povezano s osobnom potrošnjom. Ona je, uz ostvarena noćenja i dolaske turista, glavni faktor u ostvarivanju prihoda u turizmu. Europska unija se nalazi u stagflacijskom okruženju, što se vidi po stopama kvartalnog rasta na priloženim grafikonima. PMI indeks je anketni indikator u širokoj upotrebi, pa on za razliku od BDP-a gleda unaprijed na stanje ekonomije. Za Europu, on pada već četiri mjeseca zaredom.
Grafikon 1. Rast BDP-a u EU
Izvor: Trading Economics, Eurostat
Grafikon 2. Stopa inflacije u EU
Izvor: Trading Economics, Eurostat
Plaće su rasle, no nedovoljno s obzirom na to da je nominalni rast plaća bio manji od stopa inflacije u promatranom razdoblju.
Grafikon 3. Rast plaća u EU po kvartalima
Izvor: Trading Economics, Eurostat
Realna potrošnja u Europskoj uniji je, prema podacima Eurostata, u padu.
Vidljiv utjecaj inflacije na maloprodaju
Grafikon 4. Izdani računi u hrvatskoj maloprodaji, u milijardama eura
Izvor: Ministarstvo financija RH, Obrada: Serdarusic.com
Neka vas ne zavara podatak o padu u 2023., kojeg vidite na grafikonima: odnosi se na ostvareni rezultat u prvih sedam mjeseci. Kad usporedimo isključivo prvih sedam mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022., vidimo da je iznos računa veći za skoro 20 posto, dok je broj računa veći za preko 6 %.
Grafikon 5. Broj izdanih računa u maloprodaji, u milijunima
Izvor: Ministarstvo financija RH, Obrada: Serdarusic.com
Kad bismo usporedili kruške i jabuke trenutnog rezultata u prvih sedam mjeseci 2023., mogli bismo pretpostaviti stopu inflacije od 13,5 %, što je ujedno i najveća stopa na međugodišnjoj razini iz studenoga 2022. Laički bismo mogli zaključiti da je za ovaj rezultat zaslužna inflacija.
Idući grafikon pokazuje kako je stopa inflacije bila uglavnom veća od stope promjene iznosa računa, i to upravo do studenoga 2022. Kod promjene iznosa računa, koristio se pomični prosjek od 12 uzastopnih mjeseci. Tu je do preokreta trenda došlo u prosincu 2022. U ovoj godini uglavnom primjećujemo rast potrošnje koji je veći od stope inflacije. Treba, doduše, biti pošten i zaključiti kako su mjesečne stope inflacije i dalje povišene u 2023. Stoga treba nastaviti pratiti podatke za razumijevanje ovih procesa.
Grafikon 6. Potrošnja u maloprodaji i inflacija
Izvor: Ministarstvo financija, DZS, Obrada: Serdarusic.com
Stagflacija ne ostavlja širok prostor optimizmu
Statistički podaci nam pružaju uvid u realnu potrošnju na malo, onoj koja je usklađena za inflaciju. Na međugodišnjoj, ali i mjesečnoj razini, vidimo usporavanje. Štoviše, na mjesečnoj razini za lipanj vidimo pad.
Grafikon 7. Godišnje stope kretanja maloprodaje u RH
Izvor: Trading Economics, DZS
Grafikon 8. Mjesečne stope kretanja maloprodaje u RH
Izvor: Trading Economics, DZS
Krajem kolovoza stići će prva procjena BDP-a za drugi kvartal 2023. Plaće u Hrvatskoj i dalje rastu. Iz svega navedenog možemo pretpostaviti da će 2023. za Hrvatsku biti relativno solidna, s obzirom na to kakav je širi europski kontekst. No, stagflacija u Europi ne ostavlja širok prostor optimizmu u predstojećem razdoblju. Zato valja biti razborit u donošenju dugoročnijih odluka, osobito kad je vidljivo da trošak financiranja i dalje raste, a kreditiranje usporava. Ako to ne budemo činili, mogli bismo “primiti gol u sučevoj nadoknadi”.
Autor Hrvoje Serdarušić poznati je financijski analitičar i bloger na Serdarusic.com. Razvio je jedinstvenu metodologiju Procjene vrijednosti poduzeća dostupnu na Bon.hr portalu, a posebno područje interesa su mu poslovne financije i izračun ekonomske dobiti. Često gostuje kao komentator ekonomskih i financijskih događaja za vodeće hrvatske medijske kuće.
